Službene stranice Općine

Povijest

KrapinskeTopice

kroz povijest

Mamuti i lovci

Tragovi ljudske aktivnosti na području Općine Krapinske Toplice sežu u razdoblje prapovijesti. Iako zasad na području Općine nisu pronađeni ostaci ljudi ili artefakata iz vremena paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, pronađene su kljove mamuta. Za očekivati je da su i na području Općine Krapinske Toplice paleolitički lovci i sakupljači imali svoja bazna, radna ili lovna staništa na otvorenom, kakva su dosad u Zagorju otkrivena na području Golubovca (Ivanščica), Pregrade (Bežanec), Radoboja (nalazišta uz Radobojčicu) i Bedekovčine (Strugača).

Prva stalna naselja

Iz vremena mlađeg kamenog doba, odnosno neolitika te bakrenog doba ili eneolitika, na području Općine pronađene su glačane kamene sjekire. Riječ je o pojedinačnim slučajnim površinskim nalazima pronađenim tijekom obrade zemljišta, no ti nam nalazi ukazuju na ljudsku prisutnost na području Općine u vrijeme prvih stalnih naselja, kultivacije biljaka i domestikacije životinja. Zbog nalaza glačanih kamenih sjekira pretpostavlja se postojanje pripadajućih istovremenih naselja, a riječ je o razdoblju između otprilike 5500. i 2200. g. pr. Kr.

Termalna vrela u prapovijesti

Na brijegu Zašat su nedavno, tijekom uređenja okoliša kapele sv. Marije Magdalene, otkriveni ostaci nadzemnih kuća građenih od šiblja, drvne građe i blata, zatim ostaci keramičkih posuda, dio okruglog keramičkog utega ili podmetača te kameni artefakt-motika. Radi se o ostacima visinskog prapovijesnog naselja, utvrđenog zemljanim bedemom iz vremena kasnog brončanog doba, odnosno razdoblja između 1200. i 800. g. pr. Kr. S obzirom na blizinu termalnih vrela u neposrednom podnožju brijega Zašat, postoji mogućnost da su termalna vrela u Krapinskim Toplicama korištena već u prapovijesti.

Aquae Vivae

Iako postoje različita nagađanja o tome da su termalna vrela Krapinskih Toplica poznavali i koristili već u antičko doba te da su se Krapinske Toplice tada nazivale Aquae Vivae, zasad ne postoje materijalni dokazi koji bi potvrdili tu teoriju. Rimljani su bili prisutni na području Zagorja te su u Varaždinskim Toplicama izgradili čitav lječilišni kompleks, no njihovu prisutnost u Krapinskim Toplicama tek treba dokazati poduzimanjem interdisciplinarnih arheoloških istraživanja.

Preteča kupališta

Prvi spomen Krapinskih Toplica datira iz 1334. godine, tada se u popisu župa Zagrebačke biskupije spominje Župa Svetog Trojstva u Toplicama. Prva preteča današnjih bolnica u Krapinskim Toplicama pojavljuje se 1609. godine kada tadašnji vlasnik toplica Franjo Keglević gradi ksenodohij. Radi se o zgradi koja je služila za prijem osoba te se nalazila između crkve i kupališta. Slijedi ubrzani razvoj toplica pa su već početkom 18. stoljeća Krapinske Toplice najpoznatije kupalište.

Procvat Krapinskih Toplica

U drugoj polovici 18. stoljeća (1772. godine) u toplicama se koriste tri izvora, pri čemu je srednji izvor (Gospodska kupelj) već tada natkriven. Pravi procvat Krapinske Toplice doživljavaju 1859. godine kada poznati trgovac Jakov Badl kupuje postojeće i gradi nove kupelji (Jakobova, Marijina i Pučka kupelj). Pored njih također se gradi hotel, lječilište, restoran (Bellevue) te se formiraju i sade parkovi i aleja. Upravo iz navedenog razloga Krapinske Toplice postaju omiljeno mondeno kupalište austrougarske elite. O kvaliteti tadašnje turističke ponude Krapinskih Toplica govori podatak da su 1882. i 1885. godine osvojile zlatnu medalju za turističku kvalitetu na međunarodnim izložbama. Sredinom 20. stoljeća osniva se Kupališno lječilište koje desetak godina kasnije prerasta u Bolnicu za reumatske bolesti i rehabilitaciju.

Krapinske Toplice danas

Moderni uzlet u sektoru zdravstva započeo je na odjelu za reumatologiju da bi se s vremenom djelatnost proširila i na ortopediju, neurologiju i kardiologiju. Krajem 20. stoljeća grade se dvije nove bolničke zgrade. Ova ustanova od 1994. godine djeluje pod nazivom Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Krapinske Toplice postaju središtem privatnih ulaganja u zdravstvo. Tako je 1996. godine osnovana Magdalena, prva privatna klinika u Hrvatskoj, a 2008. godine osnovana je ortopedska bolnica Akromion.